Prvi pisani spomen Krizevaca potjece iz 1193. godine kada se u jednoj ispravi kralja Bele navodi naziv zupan. Tada je vec postojala utvrda iz koje je kraljev cinovnik upravljao jednom od
najvecih zupanija Ugarskog kraljevstva. Uz tako vazno upravno sjediste pod zastitom kraljevske vlasti zacelo se naselje. Ono se izrijekom spominje 1209.g. kao Crisiensis Locus, iz cega se moze
zakljuciti da je rijec o manjoj naseobini bez posebno reguliranog upravnog polozaja.
Vec 24. travnja 1252. godine ukazom Bele IV Krizevci dobivaju povlasticu slobodnog kraljevskog grada.
Tijekom povjesnih perioda Grad je prebrodio mnoge mijene svog upravnog i politickog statusa, no uvjek je nosio obiljezje kulturnog, gospodarskog i politickog sredista potkalnickog kraja, a u pojedinim razdobljima i mnogo sire.
Prema aktuelnom ustroju jedinica uprave i lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj Krizevci se nalaze u Koprivnicko-Krizevackoj Zupaniji, sa statusom Grada koji cine 58 naselja i Krizevcima kao sredistem.
Na ukupnoj gradskoj povrsini od 266 km2 zivi 22.508 stanovnika s 6.897 domacinstava.
Podrucje grada Krizevaca nalazi se na krizistu regionalnih cesta - najvazijih prometnih pravaca sjeverne Hrvatske na polovici puta izmedju Podravine i Posavine koji polozaj mu daje izuzetno znacajan pecat za gospodarski i drustveni razvoj.
U gradu Krizevci razvijene su poljoprivreda, prehrambena, mesopreradjivacka i mlinsko-pekarska, metalno preradjivacka, graficka, trgovacka, ugostiteljstvo i turizam. Na podrucju Grada ima oko 400 aktivnih poduzeca s oko 5.000 zaposlenih. Od toga oko 1000 zaposlenih radi u neproizvodnim djelatnostima. U Gradu ima oko 150 zanatskih radnji.
Osim gospodarstva Krizevce mozemo i danas nazvati gradom skola i mladezi, sveucilisnim centrom u Koprivnicko-Krizevackoj zupaniji i sredistem kulturnog i sportskog zivota ovoga kraja.
Kalnik